Seoski ili agrarni turizam koji razbuktava avanturistički duh turista hit je u celom svetu.
Sela Srbije podigla su opšti nivo usluge u malim i srednjim domaćinstvima i pansionima. Gosti i domaćini ili stanuju u odvojenim kućama ili, ako su u istoj, imaju zasebne ulaze. Najčešće na dve sobe dođe jedno kupatilo a sve je više luksuzno opremljenih kuća u kojima svaka soba ima kupatilo. Mnoga domaćinstva su sa bazenima i đakuzi kadama, satelitskim programima i internetom. Gostima se organizuju šetnje, lov i ribolov, branje lekovitog bilja i šumskih plodova, jahanje, bavljenje sportom, naručivanje i pravljenje zimnice koja se nosi kući po niskim cenama. U nekim selima domaćini gostima plaćaju i dnevnicu od 10 eura ukoliko sa njima rade poljske poslove.
Ono što turistima ostaje u sećanju svakako su izvorna narodna jela. Služe se na tradicionalni seoski način i sve je iz domaće proizvodnje. Gosti se dogovaraju sa domaćinima oko jelovnika svakoga dana. Meni je sledeći:
Doručak: sir, kajmak, pršuta, gibanica, jaja, mleko, džem, med Ručak: supa ili čorba, pohovano meso ili pečenje sa povrćem po izboru, paprikaš ili musaka, sarma, pasulj, svadbarski kupus, hleb mešen od brašna sa vodenice potočare Večera: proja ili kačamak, palačinke, pršuta i ostali suhomesnati proizvodi, pite savijače Užina: krofne, kolači, voće Pre doručka, ručka i večere domaćin nudi domaću rakiju. Za decu su domaći sokovi besplatni.
Sva su ona upotpunjena ponudom koja prati svetske standarde ovog vida turizma.
Ponuda seoskog turizma sve je atraktivnija. Domaćinstva se takmiče u raznovrsnosti.
Sve korisne informacije o ponudi sela Srbije, sa pregledom pansiona i domaćinstava koja se bave ovim vidom turizma i kontaktima, mogu sde naći u brošuri "Sela Srbije" kjoju je izdala Turistička organizacija Srbije.
Brezovica
Cvetni salaš
Dunavsko gnezdo
Eko turizam na selu
Etno centar Ključ Raja - Mionica
Etnoselo Divljakovac
Gostinske sobe Ana - Senta
Homolje - Seoski turizam
Kušići / novo
Majkin salaš
Milogošće
Mitin salaš - Čenej
MoravaGarden
Panacomp
Perkov Salaš - Irig
Portal seoskog turizma
Rajski konaci
Salaš 264 - restoran Capriolo
Salaš Katai - Mali Iđoš
Salaš Zeleni Dvor
Selo Popučke
Selo Sopotnica
Seoski turizam
Seoski turizam - Valjevska sela
Seoski turizam na Dunavu - Čerević
Seoski turizam Srbije
Seoski turizam u Rasinskom okrugu
Vajati - odmor na selu
Vratimo se na selo - Banja Vrdnik / novo
Zeleni zec
Zlakusa
Zlatiborski katuni
Britance najviše zanimaju kratke ture, festivali i gradovi. Goste iz centralne i zapadne Evrope interesuje Dunav i svi bogati sadržaji uz reku, a Italijani vole seoski i lovni turizam. Da li Srbija ima odgovor na zahteve savremenih turista i da li želi da razvija turizam kao ozbiljnu granu sa ozbiljnom zaradom?
Srbija nema more. Ni jezera nema previše. I bez toga Srbija je sve bliže da zaradi milijardu dolara godišnje od turizma. To naravno nije ni blizu koliko zarade komšije Hrvati sa onakvom obalom, ali je zanimljivo da je prošle godine Srbija bolje prošla od mnogih koji se ozbiljno bave turizmom. „Mi smo negde na nuli po dolascima, dakle nismo u padu kao najveći broj zemalja. Po broju noćenja smo u porastu pet posto, a dužina boravka gostiju se produžila sa 2,2 na 3,3 noćenja“, kaže direktorka Turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac.
Ali šta je to što turisti očekuju da vide u Srbiji? Zbog čega su spremni da dođu, ostanu nekoliko dana i potroše novce?
„Oni se interesuju za prirodu Srbije, odmor u pokretu ili aktivni odmor, interesuju se za manifestacije, festivale i događaje, interesuju se za puteve kulture. Tu je naravno vino i gastronomija i nešto što se zove duh ove zemlje, duh naroda i duh naših gradova“, objašnjava Plamenac.
U prilično očuvanoj prirodi seoski turizam je sigurno veliki adut Srbije – naravno, kada se bude ozbiljno razvio. U etno selu Moravski konaci kod Velike Plane nedavno je 93 korisnika potpisalo ugovor o zajmu za razvoj seokog turizma. Među njima je bio i poznati glumac Nenad Jezdić, koji sa porodicom živi na selu i već ima ozbiljnu proizvodnju. On na 15 hektara voćnjaka gaji višnje, šljive, džanerike, od skora i dunje. Jezdić pravi i svoju rakiju, a planira i otvaranje restorana i smeštaja.
„U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale“, priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.
„U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale“, priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.
Izvor: Voanews.com
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.
Sela Srbije podigla su opšti nivo usluge u malim i srednjim domaćinstvima i pansionima. Gosti i domaćini ili stanuju u odvojenim kućama ili, ako su u istoj, imaju zasebne ulaze. Najčešće na dve sobe dođe jedno kupatilo a sve je više luksuzno opremljenih kuća u kojima svaka soba ima kupatilo. Mnoga domaćinstva su sa bazenima i đakuzi kadama, satelitskim programima i internetom. Gostima se organizuju šetnje, lov i ribolov, branje lekovitog bilja i šumskih plodova, jahanje, bavljenje sportom, naručivanje i pravljenje zimnice koja se nosi kući po niskim cenama. U nekim selima domaćini gostima plaćaju i dnevnicu od 10 eura ukoliko sa njima rade poljske poslove.
Ono što turistima ostaje u sećanju svakako su izvorna narodna jela. Služe se na tradicionalni seoski način i sve je iz domaće proizvodnje. Gosti se dogovaraju sa domaćinima oko jelovnika svakoga dana. Meni je sledeći:
Doručak: sir, kajmak, pršuta, gibanica, jaja, mleko, džem, med Ručak: supa ili čorba, pohovano meso ili pečenje sa povrćem po izboru, paprikaš ili musaka, sarma, pasulj, svadbarski kupus, hleb mešen od brašna sa vodenice potočare Večera: proja ili kačamak, palačinke, pršuta i ostali suhomesnati proizvodi, pite savijače Užina: krofne, kolači, voće Pre doručka, ručka i večere domaćin nudi domaću rakiju. Za decu su domaći sokovi besplatni.
Sva su ona upotpunjena ponudom koja prati svetske standarde ovog vida turizma.
Ponuda seoskog turizma sve je atraktivnija. Domaćinstva se takmiče u raznovrsnosti.
Sve korisne informacije o ponudi sela Srbije, sa pregledom pansiona i domaćinstava koja se bave ovim vidom turizma i kontaktima, mogu sde naći u brošuri "Sela Srbije" kjoju je izdala Turistička organizacija Srbije.
Brezovica
Cvetni salaš
Dunavsko gnezdo
Eko turizam na selu
Etno centar Ključ Raja - Mionica
Etnoselo Divljakovac
Gostinske sobe Ana - Senta
Homolje - Seoski turizam
Kušići / novo
Majkin salaš
Milogošće
Mitin salaš - Čenej
MoravaGarden
Panacomp
Perkov Salaš - Irig
Portal seoskog turizma
Rajski konaci
Salaš 264 - restoran Capriolo
Salaš Katai - Mali Iđoš
Salaš Zeleni Dvor
Selo Popučke
Selo Sopotnica
Seoski turizam
Seoski turizam - Valjevska sela
Seoski turizam na Dunavu - Čerević
Seoski turizam Srbije
Seoski turizam u Rasinskom okrugu
Vajati - odmor na selu
Vratimo se na selo - Banja Vrdnik / novo
Zeleni zec
Zlakusa
Zlatiborski katuni
Britance najviše zanimaju kratke ture, festivali i gradovi. Goste iz centralne i zapadne Evrope interesuje Dunav i svi bogati sadržaji uz reku, a Italijani vole seoski i lovni turizam. Da li Srbija ima odgovor na zahteve savremenih turista i da li želi da razvija turizam kao ozbiljnu granu sa ozbiljnom zaradom?
Srbija nema more. Ni jezera nema previše. I bez toga Srbija je sve bliže da zaradi milijardu dolara godišnje od turizma. To naravno nije ni blizu koliko zarade komšije Hrvati sa onakvom obalom, ali je zanimljivo da je prošle godine Srbija bolje prošla od mnogih koji se ozbiljno bave turizmom. „Mi smo negde na nuli po dolascima, dakle nismo u padu kao najveći broj zemalja. Po broju noćenja smo u porastu pet posto, a dužina boravka gostiju se produžila sa 2,2 na 3,3 noćenja“, kaže direktorka Turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac.
Ali šta je to što turisti očekuju da vide u Srbiji? Zbog čega su spremni da dođu, ostanu nekoliko dana i potroše novce?
„Oni se interesuju za prirodu Srbije, odmor u pokretu ili aktivni odmor, interesuju se za manifestacije, festivale i događaje, interesuju se za puteve kulture. Tu je naravno vino i gastronomija i nešto što se zove duh ove zemlje, duh naroda i duh naših gradova“, objašnjava Plamenac.
U prilično očuvanoj prirodi seoski turizam je sigurno veliki adut Srbije – naravno, kada se bude ozbiljno razvio. U etno selu Moravski konaci kod Velike Plane nedavno je 93 korisnika potpisalo ugovor o zajmu za razvoj seokog turizma. Među njima je bio i poznati glumac Nenad Jezdić, koji sa porodicom živi na selu i već ima ozbiljnu proizvodnju. On na 15 hektara voćnjaka gaji višnje, šljive, džanerike, od skora i dunje. Jezdić pravi i svoju rakiju, a planira i otvaranje restorana i smeštaja.
„U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale“, priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.
„U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale“, priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.
Izvor: Voanews.com
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
„Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti“, navodi Mirjana Hemon.